Skip links

Kako organizaciona kultura utiče na ponašanje zaposlenih

Kada govorimo o organizacionoj kulturi, možda ćemo otkriti da nam je nejasno šta obuhvata ovaj koncept. Dugo vremena, svjesno ili ne, potcjenili smo važnost uspostavljanja identiteta unutar organizacije; to je nematerijalni aspekt koji aktivno transformiše opipljive rezultate u kompaniju.

Srećom, menadžeri talenata i konsultanti za ljudske resurse, čak i neki tim lideri, razumiju vrijednost uloge kulture u okviru unutrašnje strategije organizacije i kako ona utiče na ponašanje zaposlenih. Vremenom, članovi organizacije, čak i kada imaju različite profile ponašanja, imaju tendenciju da usvoje slična ponašanja i stavove zbog organizacione kulture. U tom smislu, rukovodioci kompanija suočeni su sa izazovom da pronađu, ako je potrebno, kolektivne mogućnosti za poboljšanje, i da transformišu vrijednosti, navike, ponašanja i implicitne norme koje modeluju radne obaveze u svakodnevnom radu.

Studija

Studija koju je sprovela Škola ekonomskih nauka Univerziteta Nacional de La Plata (UNLP) pokazala je da učinak zaposlenih nije povezan samo sa njihovom obukom, već je pod uticajem vrste kulture koja definiše njihovo radno mjesto. Telam Norberto Gongora, direktor ovog istraživačkog projekta, izjavio je: “Možemo jasno vidjeti da organizaciona kultura utiče na timski rad, motivaciju zaposlenih i želju da ostanu ili napuste posao, između ostalog.”

Jednostavnije rečeno, ako osoba radi u okruženju u kojem se neprestano prepoznaju i podstiču da daju odlične rezultate, to će ih motivisati da daju sve od sebe. Obrnuto se dešava kada zaposleni osjećaju da nijedan napor koji oni čine na poslu neće dovesti do bilo kakve reakcije njihovih lidera.

Šta da radimo?

Zato, kada to detaljnije analiziramo, percepcija zaposlenih postaje ključni element za razumjevanje uticaja kulture. Napori treba da budu usmjereni na promjenu perspektive ljudi u pogledu njihovog mjesta unutar organizacije; ovo je direktniji i pozitivniji način za poboljšanje ponašanja. Dokument objavljen 2008. godine od strane American Review of Public Administration uveo je koncept doživljene efikasnosti javnog servisa kako bi se opisalo kako percepcija pojedinca o njihovom poslu može uticati na motivaciju za posao i organizaciono ponašanje. Prema koautorima dokumenta Craig Boardmanu i Ericu Sundkuistu, kada ljudi vide da posao koji obavljaju koristi opštoj populaciji, vidimo povećanje izvještaja o zadovoljstvu poslom i posvećenosti organizaciji. Možemo zaključiti da, iako je neophodno uspostaviti komponente kulture jedne organizacije, važnije je da ona bude stvarna, dio svakodnevnog rada, i da je pokreću lideri organizacije.

Autori Rosana Barrera i Paula Stolarz

Leave a comment