Skip links
crop businessman giving contract to woman to sign

PDA vs DRUGI ALATI

Na osnovu teorija ličnosti koje je Marston izložio u svojoj knjizi “Emocije normalnih ljudi” (1929) i “Integrativna psihologija” (1931), Walter V. Clarke je prvi izveo detaljnu studiju prednosti ove metodologije u identifikaciji crta ličnosti. Klarkova studija je služila kao osnova za alat poznat kao Activity Vector Analysis (AVA, 1942).

Od svojih prvih ispitivanja, alat je demonstrirao ogromnu vrijednost kako za kvantitet tako i za kvalitet opisnih informacija koje je obezbjeđivao o karakteristikama ličnosti. Kako bilo, operativne i matematičke procese koje je obavljao administrator, nakon što bi subjekat završio popunjavanje do interpretacije, su ovaj alat činile izuzetno sporim, kompleksnim i teškim za administraciju.

Dr John Geier

Rad se obavljao ručno i administratoru je trebalo gotovo dva sata od trenutka kad je subjekat završio sa popunjavanjem do dobijanja rezultata. Zbog ovih karakteristika, alat je bio ograničen samo na specifične upotrebe i mogao ga je administrirati samo ekspert psiholog.

Kasnih šezdesetih godina, Dr. John Geier sa Univerziteta i Minesoti izveo je studije na osnovama Marston/Klark alata, praveći različite modifikacije sa ciljem pojednostavljenja matematičkog procesuiranja rezultata. Alat, danas poznat kao DiSC je rezultat ovog istraživanja.

Alat poznat kao “DiSC”

Gajerove modifikacije nisu uticale samo na formu, već i na instrukcije kao drugi ključni aspekt alata, koji je prestao da bude upitnik slobodnih odgovora. Iako su rezultati alata bili i dalje opisani kroz četiri primarne ose, koje je postavio Marston i iako je vrijeme između popunjavanja i rezultata znatno skraćeno, istina je da je velik broj ekstremno vrijednih informacija za interpretaciju površinskih karakteristika ličnosti izgubljen.

Kako su ove ose u PDA procjeni povezane sa onima u DiSC alatu? Očito, obzirom da su oba alata bazirana na Marstonovom istraživanju, dijele četiri primarne ose. Kako bilo, važno je naglasiti da su modifikacije koje je uveo Gajer uklonile znatan broj vrijednih informacija koje se prikupljaju kroz korištenje čistog, originalnog modela kojeg koristi PDA procjena.

Rizik (PDA) Dominantnost (DiSC)

Oba mjere proaktivne odgovore na okruženje percipirano kao antagonističko ili nepovoljno. Tendencija ljudi da upravljaju situacijama i stepen do kog su spremni da se suoče i preuzmu rizike u različitim situacijama.

Ekstroverzija (PDA) Uticaj (DiSC)

Oba mjere proaktivni odgovor na okruženje percipirano kao povoljno. Tendencija ljudi da gravitiraju ka interakciji sa drugim ljudima u takvim situacijama.

Strpljenje (PDA) Stabilnost (DiSC)

Oba mjere pasivni odgovor na okruženje percipirano kao povoljno. Tendencija ljudi da reaguju strpljivo i smireno u situacijama.

Poštovanje pravila (PDA) Usklađenost (DiSC)

Oba mjere pasivni odgovor na okruženje percipirano kao antagonističko ili nepovoljno. Tendencija ljudi da se potčine pravilima i procedurama u različitim situacijama.

Samokontrola (PDA) nema mjerenja (DiSC)

DiSC alat ne mjeri ovu osu koja predstavlja racionalno, pažljivo razmišljanje i razmatranje posljedica svojih djela.

U nastavku ćemo opisati neke indikatore koje mjeri PDA procjena a koji nisu uključeni u DiSC alat zbog redukcija koje je uveo Gajer:

Intenzitet ose

DiSC alat ne mjeri intenzitet osa. Originalni slobodni odgovori, koje su predlagali Marston i Klark nisu samo omogućavali mjerenje pet primarnih tendencija, nego takođe i odgovarajući intenzitet svake od njih. Stoga originalni alat mjeri ne samo dozvoljeno mjerenje tendencija ponašanja, već i njihovu snagu. Na primjer, nije isto opisati intenzitet date karakteristike unutar normalnog raspona (direktni i kompetitivni) kao i opisati intenzitet u ekstremnijim opsezima (da bi se opisalo ekstremno direktivna i kompetitivna ponašanja, individua može biti opisana od strane drugih kao autoritativna ili arogantna).

Upravljanje sobom (Samokontrola)

Pojednostavljeni DiSC alat mjeri samo četiri tendencije, dok je originalni alat mjerio i petu. Ovo je osa vezana za Emocionalnu inteligenciju, koja pokazuje koliko dobro individua uspjeva da upravlja svojim osjećanjima i emocijama. Ova osa je prosvjetljujuća ne samo kad se interpretira odvojeno, nego i kad se razmatra u kombinaciji sa druge četiri ose u modelu.

Energija i nivo aktivnosti

Mjeri nivo individualne energije dostupne osobi. Iako je ovo indikator sam za sebe, njegova glavna funkcija je poređenje nivoa energije koju pojedinci imaju sa nivoom energije koji primjenjuju ili koriste, čineći ga stoga vrlo vrijednim alatom za mjerenje nivoa zadovoljstva ili obratno, demotivacije i stresa – njihovim trenutnim poslom.

Intenzitet profila

Ovaj indikator definiše ukupni intenzitet profila ljudi koji popune PDA profil. Odražava koliko su vjerni svojim tendencijama i koliko je upadljiv, karakterističan i evidentan njihov stil. Dalje, ovaj indikator se najbolje razumije kao jedan od tri koji pomaže u mjerenju ljudske fleksibilnosti ili rigidnosti.

Energetski balans

Energetski balans je indikator koji posmatramo sa osom demotivacija/motivacija. Važno je imati na umu da odražava energetski balans individue u trenutku popunjavanja PDA procjene. Ovaj indikator je posredan i mora se uzeti u obzir kada procjenjujemo njihovu trenutnu poslovnu situaciju.

Predstavlja percepciju individue o svojoj moći naspram napora koje zahtjeva pozicija na kojoj se trenutno nalaze, omogućavajući nam da odredimo da li osjećaju da se njihova energija koristi dobro, premalo ili se preopterećuje.

Modifikacije profila

Ovaj pokazatelj odražava kapacitet ljudi da modifikuju tendencije svog urođenog ponašanja i prilagode se osobinama ponašanja koje su potrebne da bi se zadatak uspješno obavio, u trenutnoj situaciji. Može se zaključiti da što više modifikuju aspekte prirodnog stila, da su fleksibilniji i adaptibilniji, i obrnuto, što manje aspekata svog ponašanja modifikuju, manje su fleksibilni.

Naknadna istraživanja uključila su dodatne pokazatelje u PDA procjenu, poput “vrijeme popunjavanja” i “indikator konzistentnosti.” Ovi novi indikatori pomažu analitičaru da osigura kvalitet i validnost informacija u svakoj procjeni prilikom tumačenja.

Kao rezultat rada Džona Gajera, sada možemo razlikovati dvije različite grupe alata za mjerenje baziranih na Marstonovim teorijama: “kompletne” ili “čiste” alate, uključujući PDA procjenu, koji su obilježeni kao takvi zbog toga što su u potpunosti bazirani na Marstonovim studijama. Alati poznati kao DiSC koji su bazirani na pojednostavljenjima koja je uveo Gajer.

Danas su svi ovi alati moderni, sistematizovani, efektivni, dokazani, razvijeni od strane kompanija i istraživača koristeći Marstonove ili Gajerove studije kao osnovu. Čak i tako, možemo zaključiti da alati poznati kao DiSC, iako su bazirani na Martonovom modelu, predstavljaju pojednostavljenje ili redukciju originalnog modela.

Poređenje sa drugim alatima i dimenzijama koje mjere

Alati koji mjere slične dimenzije kao one koje mjeri PDA procjena a koje su uporedive su:

The BFQ ili “velikih pet” (John, 1992)

Na koji način su ose PDA procjene povezane sa dimenzijama ličnosti u alatu “Big Five?” Očigledno, oba alata procjenjuju pet dimenzija.

  • Svjesnost: ovo procjenjuje nezavisnost, red, preciznost, istrajnost, pridržavanje pravila i ispunjenje obaveza. Ovaj prvi faktor kojeg procjenjuje “BFQ” se može uporediti sa osom Poštovanja pravila i procedura, jer opisuje tendenciju poštivanja pravila, propisa i procedura i kako izbjeći neželjene situacije. Kako bilo, nakon detaljnijeg ispitivanja jasno je da skale ne pokušavaju da izmjere u potpunosti iste stvari. Ovaj faktor “Big Five” se često opisuje kao “orijentacija na posao,” preuzimanje odgovornosti” ili “pouzdanost.” Do neke mjere ima veze sa iskrenošću i integritetom.
  • Otvorenost: ovo uključuje elemente nečijih intelektualnih aspekata, kreativnost i kulturna interesovanja. Ovaj faktor, koji procjenjuje “BFQ” može da se uporedi sa osom strpljenja u PDA procjeni, jer opisuje tendenciju da se bude otvoren, prijemčiv i voljan da se saslušaju drugi i njihova interesovanja. Ponovo, nakon detaljnijeg promatranja, jasno je da ose ne mjere identične stvari. Ovaj pokazatelj “BFQ” je više povezan sa intelektom i često se opisuje kao orijentacija ka kulturnim i socijalnim interesovanjima, više nego ka određenim ljudima.
  • Ekstroverzija: procjenjuje socijalne vještine, aktivnost, entuzijazam, asertivnost i samopouzdanje. Ovaj faktor kojeg procjenjuje “BFQ” može da se uporedi sa osom ekstroverzije u PDA procjeni, kako bilo i ovde vidimo da postoji mnogo stvari koje su povezane sa osom rizika pa je evidentno da rizik i ekstroverzija nisu jasno odvojene u opštim kategorijama ličnosti. Iako su individualno različite, značajno se preklapaju. U stvari, postoji značajna veza između rizika i ekstroverzije u PDA procjeni, jer su oboje proaktivne tendencije, kako bilo, ako se držimo Marstonove teorije (o kojoj ćemo detaljnije u nastavku) smatraju se dvjema diferenciranima izrazima energije.
  • Ljubaznost: ovo mjeri tendenciju da budete podrška i društveni, stepen kooperacije i osjetljivosti prema drugim ljudima i njihovim potrebama. Različiti testovi ličnosti ih zovu socijalna adaptibilnost, simpatija, uticaj i ispunjenje. Ovaj faktor koji “BFQ” procjenjuje može da se uporedi sa onim što se zove “linija prilagodljivosti” u PDA procjeni. Ova linija kombinuje nizak nivo rizika i visok nivo ekstrovertnosti i opisuje tendenciju da se bude od koristi, prijateljski nastrojen, prijatan i pristupačan – tendenciju ka tome da se pokaže određena doza privlačnosti, da inspiriše naklonost u inicijalnim kontaktima sa ljudima i da socijalno učestvuje u situacijama koje se smatraju povoljnim i ne prijetećim. Ekstroverzija i ljubaznost su među univerzalno priznatim karakteristikama koje razlikuju jednu osobu od druge.
  • Emocionalna nestabilnost: procjenjuje tendenciju ka nelagodi, manifestovano promjenom raspoloženja, anksioznošću, nezdovoljstvom i razdražljivošću. Ovaj faktor procjenjen od “BFQ” može se uporediti sa osom samokontrole u PDA procjeni. Osa samokontrole je mjera ljudske racionalnosti, pažljivog promišljanja i razmatranja posljedica sopstvenih akcija. Ljudi sa većom samokontrolom će lakše pokazati suzdržanost , razmisliće prije nego što djeluju i manje vjerovatno će pokazati razdražljivost, anksioznost ili nezadovoljstvo u svom ponašanju.

Kao zaključak možemo navesti da PDA procjena ima mnogo toga zajedničkog sa osnovama mjerenja ličnosti kako ih definišu BFQ prototipovi. nalazi ove studije daju kredibilitet hipotezi da je PDA procjena mjeri važne aspekte ljudskog ponašanja u kom se ljudi mogu razlikovati.

Dalje, PDA procjena sadrži neke karakteristike koje ne možemo pronaći u BFQ modelu, kao separacija proaktivnih tendencija rizika i ekstrovertnosti i kombinacija elemenata u ljubaznosti. Takođe omogućuje unipolarne skale i intenzitet u osama, dajući dodatnu vrijednost aspektima svake dimenzije koja se mjeri.

Ova činjenica stavlja PDA procjenu jasno van domena alata namjenjenih mjerenju zdravih ili nezdravih aspekata ličnosti, jer se PDA procjena jasno razlikuje u svom metodu i svrsi od alata namjenjenih za kliničke uslove.

16PF (Katelov istraživački model)

  • Rizik i ekstroverzija u uporedive sa “socijalnom smjelošću,” skala ekstrovertnosti u 16PF
  • Strpljenje je uporedivo sa “toplinom” ili skalom osjećanja
  • Osa pravila može da se uporedi sa skalom “svjesnosti o pravilima.” Treba imati na umu da je značajan klinički trening potreban kako bi se interpretirali profili kreirani pomoću 16PF upitnika. Dalje, neke od oznaka u skalama nisu jednostavne za korišćenje u poslovnom okruženju. Svi ovi faktori mogu ograničavati primjenu na tržištu

Myers Briggs Type Indicator

Aspekti ličnosti mjereni MBTI se razlikuju od onih mjerenih sa PDA procjenom.

MBTI mjeri mišljenja i obrasce ponašanja, dok se PDA procjena primarno fokusira na mjerenje ponašanja

MBTI objašnjava ljudsko ponašanje na različite načine, na primjer, opisujući kako su ljudi orijentisani ka svijetu i kako primaju informacije. U pojedinim aspektima, nema poklapanja između ova dva alata.

MBTI i PDA procjena se često takmiče na tržištu za one ljude koji su zainteresovani da saznaju više o sebi i drugima. Bez obzira, njihove teoretske osnove i porijeklo su u stvari vrlo različiti. Dizajnirani su za različite svrhe i prihvataju drugačiji pristup u predstavljanju šema ponašanja.

Stoga, dolazimo do zaključka da bi bilo nepraktično vršiti direktna poređenja između skala korištenih u ova dva instrumenta.