Skip links
crop interviewer writing in notepad and talking to job seeker

ZANIMLJIVOSTI I ISTRAŽIVANJA O TEORIJI LIČNOSTI

Dr. Marston je bio zainteresovan za fiziologiju mozga i u kakvoj su vezi njegova fizička svojstva sa ljudskim emocijama i ponašanjem. Pokušao je da potvrdi svoju hipotezu kroz intervjue sa kliničkim psiholozima i kroz direktno posmatranje ponašanja pacijenata. Nastavio je svoj rad u periodu kad je psihologija bila još u povoju, kada su dva tipa istraživanja prevladala:


1 – laboratorijska istraživanja bazirana na fiziološkim mjerenjima, i
2 – klinička istraživanja bazirana na direktom posmatranju


Njegov cilj je bio da ujedini dvije metode ili da stvori teoretski most između njih, most koji je zvao „motorna svjesnost.“ Marston je koristio ovu frazu kada bi govorio o stanju svjesnosti koja pobuđuje ljude da reaguju prijatno ili neprijatno na stimulus, kao i njihove pokušaje da ga shvate, objasne ili razumiju.


Nije poznato da li je Marston podijelio svoje teorije sa drugim savremenicima koji su radili na razvoju teorija na polju istraživanja ličnosti, kako bilo, mnoge njegove pretpostavke su u skladu sa njihovima. Tridesetih godina, Gordon Olport je naglasio, baš kao i Marston, da je ponašanje usmjereno ka nekom cilju. Olport je pisao da bi se jedna osoba uspješno adaptirala, njene osobine moraju ostati fleksibilne, stoga i uticaj na ove osobine može da se promjeni ili eliminiše prema specifičnim zahtjevima trenutka.


Marston je takođe objasnio interakciju između četiri „primarne emocije,“ način na koji svaka osoba distribuira energiju shodno situaciji i kako se osobe kreću prema cilju uspješno odgovarajući na situaciju. Marston opisuje ljudske emocije kao reakciju na druge ljude, situacije i događaje u okruženju.


Dok su se SAD pripremale za drugi svjetski rat, suočile su se sa popunjavanjem ogromne ratne mašine i do dana današnjeg, psihološka istraživanja su ostala fokusirana na analizu pozicionaranja kako bi se zadatak dodjelio najboljoj osobi za taj zadatak.
Rejmond Katel je bio poznat po svom inovativnom radu u identifikovanju faktora ličnosti, studije koja je služila kao široko priznata za njegov inovativan rad u identifikovanju faktora ličnosti. Rejmond Katel je razvio studiju koja je služila kao osnova za razvoj alata poznatog kao 16PF.


Kompleksne statističke analize su omogućile razvoj novih testova ličnosti, koji su zahtjevali značajnu obuku da bi se mogli administrirati, testirati i interpretirati. Ovo se nekada smatralo ekskluzivom za visoko obučene profesionalce čiji je cilj bio da klasifikuju karakteristike ličnosti ili istraživače koji su pokušavali da predvide specifična ponašanja.
Do kraja šeszdesetih godina, psiholozi su počeli kritikovati i ozbiljno dovoditi u pitanje testiranje ličnosti. Smatrali su da im nedostaje validnosti (sa mnogo nedokazanih teorija), sa mnogo nepravilnosti tokom mjerenja.


Tokom sedamdesetih i osamdesetih, mnogi psiholozi su izgubili interesovanje u teoriju ličnosti i fokusirali su se na kognitivne procese i razumjevanje kako individua formuliše koncept „sebe.“
Posmatranja načinjena tokom tridesetih godina su ostala vrlo relevantna, fondacija koju je postavio Dr. Marston je i dalje ostala tačna.


Kasnih osamdesetih godina, nekoliko istraživanja rađenih sa listama riječi, zajedno sa Marstonovim modelom, uspjela je da identifikuje pet mjera – opštih ličnih dimenzija – koje su bile zajedničke za sve njih. Tako je stvoren „BFQ“ (Big Five Questionnaire) model, ponovo pobuđujući radoznalost za teoriju ličnosti.


Tokom devedesetih godina, napravljeni su novi napori da se postigne jasnije razumjevanje emocija, motivacije i osjećaja sopstvenosti. Istraživači su shvatili da ako želimo da predvidimo ponašanje, moramo bolje definisati ponašanje koje želimo da predvidimo i da razvijemo preciznije mjerenje kako bi objasnili odnos između predviđanja i rezultata. Shvatili su da svaka studija treba uzimati u obzir prethodne jer će kumulativne informacije omogućiti značajnije i kompletnije znanje.

Istovremeno sa povećanjem interesovanja za mjerenje i razumjevanje ličnosti, došlo je i do povećanja poštovanja za poteškoće u sticanju smislenih rezultata. Istraživači su postali svjesni kompleksnosti interaktivnih sila (između osobe i okoline) koje su odgovorne za ponašanje (Pervin 1990).


Trenutno, postoji visoka potražnja za alatima za mjerenje ličnosti koji omogućavaju jednostavan i brz odgovor na probleme odjela za HR. Kako bi se ovi zahtjevi zadovoljili, jako je bitno znati šta alat za samoprocjenu može ponuditi i šta je relevantno po pitanju ljudi, tako da se njegova upotreba može limitirati isključivo na ono za šta je i dizajniran i ono što radi dobro.


Bitno je takođe shvatiti teoriju iza PDA procjene i njenu validnost u današnjem vremenu. U nastavku ćemo se pozabaviti sadašnjom školom misli, po pitanju ličnosti, povezujući neke nalaze sa PDA procjenom. Ova informacija je dizajnirana da podvuče da je PDA procjena u skladu sa trenutnim teorijama po pitanju ličnosti i da pokaže kako koristiti alat prema trenutnim potrebama povezujući ga sa širokom bazom znanja o ličnosti.

Nastavićemo iduće sedmice…